Autorica članka „Vodič kroz transrodnu ideologiju 1“ vodi čitatelja kroz put nastanka ovoga fenomena, iznoseći neka povijesna zbivanja i ključne osobe koje su pridonijele njegovu razvoju. Riječ je o ideologiji koju je, kako navodi autorica teksta, papa Franjo ne tako davno nazvao „strašnom ideologijom našeg vremena“, upozoravajući da ona briše temeljne razlike između muškaraca i žena te nastoji učiniti svijet jednoličnim, što je, prema njegovim riječima, protivno ljudskom pozivu.
Rodna ideologija, promatrana u kontekstu povijesti čovječanstva, nije stara ideja. Autorica kroz tekst vraća čitatelja u same početke ovoga pokreta, za koje se smatra da ih je utemeljio njemački liječnik Magnus Hirschfeld početkom 20. stoljeća, a koje su kasnije nastavili razvijati njegovi sljedbenici. Pravu seksualnu revoluciju proveo je Alfred Kinsey, koji je normalizirao brojna devijantna i patološka ponašanja. Uz snažno financiranje Rockefellerove zaklade, Kinsey je provodio poznata istraživanja u koja su bili uključeni seksualni prijestupnici, a dio rezultata temeljio se na podacima dobivenima zlostavljanjem djece. Autorica pritom navodi i druge utjecajne društvene aktere koji su tijekom prošlog stoljeća dali svoj doprinos razvoju rodne ideologije. Među onima koji su se hrabro usudili raskrinkati i javno govoriti o Kinseyju te njegovim pedofilskim spisima i analizama posebno se ističe njegov suradnik, a kasnije oštar kritičar, poznati psiholog Abraham Maslow. Uz njega se ističe i Judith Reisman, koja se nije ustručavala javno nastupati tvrdeći da Kinseyjeva istraživanja i zaključci imaju pedofilsku pozadinu.
Autorica najprije približava sam pojam ideologije, objašnjavajući „zakon skliske kosine“ kao karakterističan obrazac nastanka i razvoja svake ideologije. Na taj način opisuje njezin tipičan tijek, kako bi u nastavku teksta pojasnila dinamiku nastanka rodne teorije iz koje se rađa rodna ideologija. Iz rodne teorije, koja polazi od ideje da su spol i rod društveno promjenjive uloge, postupno se razvila ideologija u kojoj radikalne struje tvrde da ne možemo sa sigurnošću znati što je prirodna žena. Zbog toga dolazi do fluidnosti pojmova roda i spola te do zaključka da je rod u potpunosti društveni konstrukt.
Glavna teza transrodnog narativa naglašava da „biologija nije sudbina“ i da je tranzicija nužna za osobe koje se ne osjećaju ugodno u vlastitom tijelu, dok se svako propitivanje ili kritika takvog stajališta često unaprijed proglašava diskriminacijom.
Cijeli članak „Vodič kroz transrodnu ideologiju 1“ autorice Vesne Lipovski za Glas Koncila, u kojem se govori o razvoju rodne teorije, a potom i ideologije koja se duboko utkala u društvo na globalnoj razini, možete pročitati ovdje: