Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru pod nazivom „Treba li nam još jedan zdravstveni odgoj“ otvorena su ključna pitanja o uvođenju izvannastavne aktivnosti tzv. zdravstvenog odgoja, osobito u Rijeci, te o planovima sličnih programa u Zagrebu. Skup je organizirao saborski Odbor za obitelj, mlade i sport, a prema izvještajima s događaja, pozvani predstavnici gradova Rijeke i Zagreba nisu se odazvali.
U fokusu rasprave bile su razvojna primjerenost i transparentnost sadržaja, pravo roditelja na informiranost i odlučivanje, kao i pitanje tko i na koji način nadzire programe koji se uvode pod okriljem izvannastavnih aktivnosti. Posebno su se istaknula izlaganja Petre Mandić i dr. sc. Marine Katinić Pleić, dok su u raspravi sudjelovali i predstavnici inicijative Karte na stol – Josipa Nemet i Leonard Mesarić.
Petra Mandić: netransparentno uvođenje i pritisak na uključivanje djece
Gradska vijećnica u Rijeci Petra Mandić naglasila je ustavnu dimenziju roditeljskih prava, ističući da su roditelji prvi i primarni odgovorni za odgoj djece. Upozorila je da javnost u Rijeci nije bila pravodobno niti adekvatno upoznata sa sadržajem programa. Prema njezinu izlaganju, vijećnicima su bili dostupni tek osnovni materijali, dok je pristup priručnicima i konkretnim sadržajima bio ograničen, a program se u javnosti oblikovao bez otvorene i sadržajne rasprave.
Posebno je istaknula navode da je u pojedinim školama dolazilo do intenzivnog poticanja učenika na uključivanje, s obzirom na to da interes u početku nije bio velik. Takva praksa, smatra Mandić, dodatno narušava povjerenje roditelja i otvara pitanje je li im u praksi doista omogućeno donošenje informirane odluke.
Uspoređujući ranije i novije priručnike, Mandić je upozorila na smanjenje razvojne primjerenosti sadržaja, uz elemente rane seksualizacije djece i normalizacije rizičnih obrazaca ponašanja. Zaključila je kako roditelji i javnost moraju imati potpune i pravodobne informacije, osobito kada se djeci nude sadržaji koji zadiru u privatnost, razvoj i vrijednosni okvir.
Marina Katinić Pleić: bioetički kriteriji, medicina i pitanje vrijednosti
Filozofkinja i bioetičarka dr. sc. Marina Katinić Pleić izložila je kriterije prema kojima bi se, istaknula je, trebao vrednovati svaki program spolnog i zdravstvenog odgoja: jasni medicinski standardi, cjelovitost informacija i razvojna primjerenost.
Upozorila je da se pri poučavanju o kontracepciji ne smiju izostavljati relevantni medicinski podaci, uključujući moguće rizike i dugoročne posljedice, kao ni činjenica da je preuranjeno stupanje u spolne odnose razvojno osjetljivo pitanje.
Posebno je naglasila razliku između medicinsko-biološkog poučavanja, u kojem postoji relativno širok stručni konsenzus, i vrijednosnog sloja spolnog odgoja, koji se ne može prikazivati kao svjetonazorski neutralan. Ako se prelazi granica biologije, sadržaji moraju biti jasno smješteni u predmete koji se bave vrijednostima (poput etike, vjeronauka ili sociologije), ili roditeljima mora biti omogućena mogućnost izbora između različitih programa.
Katinić Pleić upozorila je i na problem nedostatka pluralizma autora, ističući da izrada sadržaja unutar uskog svjetonazorskog kruga u pluralnom društvu ne može osigurati povjerenje ni legitimnost.
Josipa Nemet i Leonard Mesarić: razvojna osjetljivost i konceptualne proturječnosti
Molekularna biologinja Josipa Nemet upozorila je na činjenicu da se ovakvi programi često usmjeravaju upravo na ranu dob, kada su djeca razvojno najosjetljivija i posebno podložna vanjskim utjecajima. U toj fazi sadržaji mogu snažno oblikovati odnos prema vlastitom tijelu, identitet i granice intime, zbog čega je nužan poseban razvojni oprez.
Pedagog Leonard Mesarić istaknuo je problematičnost rodne ideologije, upozoravajući na njezine unutarnje konceptualne proturječnosti, osobito razdvajanje roda od biološkog spola. Takav pristup, naglasio je, stvara dodatnu zbunjenost u dječjem razvoju i unosi teorijsku nesigurnost u odgojno-obrazovni prostor.
Zaključak
Okrugli stol pokazao je da se rasprava ne vodi samo o jednom programu ili jednoj lokalnoj inicijativi, nego o načinu na koji se u Hrvatskoj donose odluke o sadržajima koji duboko zadiru u djetinjstvo, razvoj i roditeljsku odgovornost. Pitanja transparentnosti, nadzora i uloge roditelja ostaju otvorena i zahtijevaju daljnju stručnu i javnu raspravu.
Pogledajte cijeli okrugli stol
Cijelu raspravu, uključujući sva izlaganja i odgovore sudionika, možete pogledati u snimci okruglog stola dostupnoj na poveznici:
https://www.youtube.com/live/GbHivaPQw5Y?si=-jljfq-ajFOs30tJ