Jacobs i sur., 2021
Uvod i znanstveni kontekst
Rad se bavi pitanjem koje je u posljednjih dvadesetak godina sve prisutnije u kliničkoj praksi: naglim porastom erektilne disfunkcije (ED) kod mlađih muškaraca, u dobi u kojoj se ona ranije smatrala rijetkom.
Autori polaze od empirijski dokumentiranog fenomena: dostupnost internetske pornografije dovela je do ranijeg početka izlaganja, učestalije konzumacije i drugačijeg obrasca seksualne stimulacije nego u prethodnim generacijama. Istodobno, prevalencija erektilne disfunkcije kod muškaraca mlađih od 35 godina porasla je s nekoliko postotaka krajem 1990-ih na 20–30 % u novijim istraživanjima. Klasični organski uzroci ne mogu objasniti takav porast, što otvara pitanje novih čimbenika rizika.
Cilj studije nije bio procijeniti prevalenciju pornografije u populaciji, nego ispitati povezanost između problematične uporabe pornografije i erektilne disfunkcije, uz kontrolu niza potencijalnih ometajućih čimbenika.
Dizajn studije i uzorak
Studija je provedena kao velika presječna internetska anketa. Upitnik od 118 pitanja ispunilo je 5770 muškaraca, od kojih je za analizu odabrano 3419 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina. Za analizu erektilne funkcije dodatno su izdvojeni oni koji su u prethodna četiri tjedna pokušali penetrativni spolni odnos (2067 muškaraca).
Uzorak je prikupljen putem medija, društvenih mreža i studentskih kanala u nekoliko europskih zemalja. Autori otvoreno priznaju da uzorak nije reprezentativan za opću populaciju, ali naglašavaju da im cilj nije bio populacijska prevalencija, nego analiza odnosa između varijabli.
Važna karakteristika uzorka jest da se radi o mladoj populaciji s vrlo ranom izloženošću pornografiji: većina ispitanika počela je masturbirati uz pornografiju između 10. i 14. godine života.
Mjerenje pornografije i erektilne funkcije
Konzumacija pornografije mjerena je na dva načina. Prvi je bio procijenjeno vrijeme gledanja pornografije tjedno (izraženo u minutama), izračunato na temelju učestalosti masturbacije i trajanja sesija. Drugi, znatno važniji konstrukt bio je problematična uporaba pornografije, mjerena instrumentom Cyber Pornography Addiction Test (CYPAT).
CYPAT ne mjeri samo količinu gledanja, nego uključuje elemente gubitka kontrole, uporabe unatoč šteti i subjektivnog konflikta s vlastitim ponašanjem. Upravo taj instrument autori koriste kao glavnu varijablu izloženosti.
Erektilna disfunkcija procjenjivana je validiranim upitnikom IIEF-5, standardnim alatom u urologiji. Na temelju rezultata ispitanici su klasificirani kao oni s ili bez erektilne disfunkcije.
Glavni rezultati
Rezultati studije su, empirijski gledano, iznenađujuće snažni.
Prvo, prevalencija erektilne disfunkcije u ovoj mladoj populaciji bila je visoka: 21,5 % seksualno aktivnih muškaraca imalo je neki stupanj ED-a, većinom blagog, ali subjektivno opterećujućeg.
Drugo, postoji jasna i statistički vrlo značajna povezanost između problematične uporabe pornografije (CYPAT) i ED-a. U skupini s najnižim CYPAT rezultatima ED je imalo oko 13 % muškaraca, dok je u skupini s najvišim rezultatima udio porastao na 34–50 %, ovisno o pragu.
U multivarijatnoj logističkoj regresiji, nakon kontrole za niz varijabli (libido, odnosni status, izvedbeni pritisak, preferencija pornografije u odnosu na stvarni seks i dr.), svaki porast CYPAT rezultata za jednu jedinicu bio je povezan s porastom izgleda za erektilnu disfunkciju od oko 6 %. To znači da relativno mali pomaci u rezultatu skale mogu dovesti do klinički relevantnog povećanja rizika.
Treće, učestalost masturbacije sama po sebi nije bila značajno povezana s ED-om, što ide protiv čestog argumenta da je „problem u masturbaciji, a ne u pornografiji”.
Četvrto, ranija izloženost pornografiji bila je povezana s većim rizikom: muškarci koji su počeli gledati pornografiju prije 10. godine imali su znatno veću prevalenciju ED-a nego oni koji su započeli kasnije.
Ključni metodološki problem
Iako su podaci snažni, način na koji autori konceptualiziraju problematičnost ozbiljno ograničava interpretaciju.
Problematična uporaba pornografije u ovoj studiji definirana je subjektivnim doživljajem konflikta i smetnje. To znači da će ponašanje biti klasificirano kao problematično tek onda kada osoba procijeni da joj stvara poteškoće u životu.
Takav pristup ima ozbiljnu slabost: mladi muškarac bez obitelji, dugoročnih obveza ili partnerskog odnosa može provoditi znatne količine vremena uz pornografiju, a da pritom ne doživljava ponašanje kao problematično, jednostavno zato što nema s čim ući u konflikt. Time se metodološki potcjenjuje disfunkcija u fazi kada se tek formiraju seksualni obrasci.
Drugim riječima, studija mjeri doživljaj problema, a ne nužno objektivni funkcionalni učinak ponašanja.
Problem interpretacije
Unatoč jasnoj povezanosti između CYPAT rezultata i erektilne disfunkcije, autori u raspravi znatan dio objašnjenja prebacuju na psihološke konstrukte poput izvedbenog pritiska i negativne samoprocjene.
Ovakvo objašnjenje nije izravno mjerena varijabla u studiji i ostaje hipoteza bez empirijske potvrde unutar samog istraživanja. Time se pažnja preusmjerava s ponašanja i njegovih neurobihevioralnih učinaka na subjektivni doživljaj, iako su sami podaci pokazali snažnu vezu između problematične uporabe i disfunkcije.
Zaključak
Ova studija pokazuje da je erektilna disfunkcija među mladim muškarcima česta te da je problematična uporaba internetske pornografije snažno povezana s povećanim rizikom ED-a, neovisno o učestalosti masturbacije.
Iako presječni dizajn ne dopušta konačne zaključke o uzročnosti, veličina učinka, dosljednost nalaza i povezanost s ranom izloženošću pornografiji upućuju na to da se ne radi o trivijalnoj ili isključivo subjektivnoj pojavi. Metodološki fokus na samoprocjenu problematičnosti vjerojatno podcjenjuje stvarni opseg disfunkcije, osobito u mlađoj populaciji bez razvijenih životnih i partnerskih obveza.
Unatoč pokušajima interpretativnog ublažavanja, empirijski nalazi ovog rada pružaju ozbiljan signal upozorenja i opravdavaju potrebu za longitudinalnim, neurobiološkim i razvojno osjetljivim istraživanjima utjecaja pornografije na seksualno zdravlje mladih muškaraca.
Referenca
Jacobs, T., Van De Wiele, C., & Eggermont, S. (2021).Associations between online pornography consumption and sexual dysfunction in young men.JMIR Public Health and Surveillance, 7(3), e27869.
Poveznica na rad