Dječak od devet godina došao je bez roditelja, zajedno sa sedmogodišnjim bratom, u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića. U knjižnici mu je zadužen primjerak stripa Heartstopper — serijala o seksualnosti, istospolnoj adolescentskoj vezi, zaljubljivanju, poljupcima, seksualnom identitetu i, u kasnijim nastavcima, seksualnim odnosima.
Riječ je o serijalu namijenjenom mladima. Scholastic ga svrstava u kategoriju 14+, dok ga katalog Knjižnica grada Zagreba razvrstava kao građu za „mlade odrasle”, odnosno 15+. Hrvatski izdavač predstavlja ga kao „strip za mlade“ koji obrađuje teme identiteta i seksualnosti.
Kako je naslov koji KGZ razvrstava kao građu 15+ zadužen djetetu od devet godina — bez prisutnosti i suglasnosti roditelja?
Tko je dopustio seksualizaciju djece u javnoj knjižnici?
Pravila Knjižnica grada Zagreba jasno propisuju da djeca mlađa od 15 godina svojom iskaznicom koriste građu odjela za djecu. Ostalom knjižničnom građom mogu se koristiti uz odobrenje informatora i dopuštenje roditelja, skrbnika ili udomitelja.
Tko je u ovom slučaju dao odobrenje informatora? Gdje je zabilježeno dopuštenje roditelja?
Roditelji nam dojavljuju da se LGBT literatura za djecu i mlade u toj knjižnici redovito izlaže na istaknutom mjestu. Nakon prigovora jednog roditelja knjižničarka je odgovorila da razumije njegovu zabrinutost, ali da na odluke o izlaganju knjiga nema utjecaja.
Tko onda donosi te odluke?
Tko određuje koje će se knjige nabavljati, izlagati na pultu i nuditi djeci? Tko je odgovoran kada djeca od devet i sedam godina dobiju sadržaj koji sama knjižnica razvrstava u kategoriju 15+? Ravnatelj? Stručno povjerenstvo za nabavu? Voditelj odjela? Knjižničar koji zadužuje knjigu? Grad Zagreb kao osnivač?
Fond javne knjižnice može sadržavati različitu literaturu. Isticanje sadržaja, njegovo dobno razvrstavanje i davanje malom djetetu predstavljaju stručne i vrijednosne odluke. Sloboda pristupa informacijama ostvaruje se zajedno s razvojnom primjerenošću, profesionalnom odgovornošću knjižničara i prvenstvom roditelja u vrijednosnom odgoju djeteta.
Od rane seksualizacije do devijantnih i nastranih obrazaca pobuđivanja!
Predadolescencija predstavlja osjetljivo razvojno razdoblje. Dijete tada ulazi u biološku i neuropsihološku reorganizaciju koja prethodi punoj spolnoj zrelosti. U prijelazu prema pubertetu postupno se povezuju podražaji, emocije, mašta, tjelesna pobuđenost i sustavi nagrade. Oblikuju se prve seksualne skripte, fantazije i obrasci prema kojima će se kasnije organizirati spolna motivacija.
Svaki seksualizirani sadržaj razvojno je neprimjeren djetetu te dobi, neovisno o tome prenosi li se tekstom, slikom, filmom ili digitalnim medijem. Dijete još nema dovoljno razvijenu sposobnost takve sadržaje kognitivno, emocionalno i moralno integrirati. Rano izlaganje zato preuranjeno uvodi spolne signale u razvojno razdoblje koje treba biti posvećeno igri, prijateljstvu, učenju, samoregulaciji i sigurnom sazrijevanju.
Stripovski format dodatno povećava dostupnost i neurorazvojnu salijentnost sadržaja. Slika, emocija i radnja istodobno privlače pažnju, pokreću imaginaciju i ulaze u pamćenje. Dijete za primanje poruke ne mora razumjeti složen tekst: slijed privlačnih prizora vodi ga kroz emocionalnu i tjelesnu dinamiku likova neposredno, brzo i uz mali kognitivni napor.
Upravo su zato stripovi, slikovnice i grafički romani osobito privlačni djeci. Mnogi dječaci radije posežu za stripom nego za opsežnim proznim tekstom, pa takav format seksualiziranim i ideološkim sadržajima otvara put do djece koja iste teme možda nikada ne bi potražila u knjizi namijenjenoj adolescentima. Ozbiljan vrijednosni i seksualni sadržaj tako se pakira u formu koju dijete povezuje s igrom, razonodom i sigurnim prostorom dječje književnosti.
Strip je snažan umjetnički i obrazovni medij. Upravo njegova privlačnost, neposrednost i lakoća čitanja povećavaju odgovornost nakladnika, knjižničara i ustanova koje ga nude djeci. Kada se sadržaj namijenjen dobi 15+ stavi nadohvat devetogodišnjaku i sedmogodišnjaku, dobna oznaka gubi zaštitnu svrhu, a vizualni format postaje sredstvo za snižavanje razvojnog praga pristupa seksualiziranim temama.
U osjetljivom razdoblju pred pubertet salijentni podražaji povezuju se s emocijama, fantazijom, pobuđivanjem i sustavom nagrade te ulaze u seksualne skripte koje se upravo oblikuju. Upravo se tijekom djetinjstva i adolescencije postavljaju temelji kasnijih obrazaca spolnog interesa i pobuđivanja, uključujući devijantne i nastrane obrasce, koji se u novijoj stručnoj nomenklaturi nazivaju parafilnima. Ponavljano izlaganje seksualiziranim sadržajima povećava mogućnost učvršćivanja specifičnih podražaja, fantazija i emocionalnih veza u dugoročnom pamćenju i organizaciji spolne motivacije. Taj je rizik osobito izražen kod razvojno ranjive djece s iskustvom ranih relacijskih trauma, emocionalnog zanemarivanja ili zlostavljanja.
Razvojna zaštita djeteta traži odgodu seksualiziranih podražaja i očuvanje prostora djetinjstva. Institucije koje rade s djecom zato moraju primjenjivati jasne dobne kriterije, poštovati roditeljsko pravo odlučivanja i preuzeti odgovornost za sadržaje koje djeci čine dostupnima.
Ideološki pritisak iza knjižničnih polica
Posebno zabrinjava međunarodni ideološki pritisak na knjižnice. IFLA — Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova — otvoreno zagovara dostupnost i vidljivost LGBT sadržaja, uključujući sadržaje namijenjene mladim čitateljima.
IFLA je samostalna međunarodna nevladina i neprofitna organizacija koja ima formalni pridruženi odnos s UNESCO-om. Pravna obvezatnost za hrvatske knjižnice proizlazi iz hrvatskih zakona, podzakonskih akata i njihovih vlastitih pravila. IFLA-ine preporuke predstavljaju profesionalne i zagovaračke dokumente, bez ovlasti da hrvatskim knjižnicama propišu izlaganje ili posudbu određenih sadržaja djeci.
O njihovoj primjeni odlučuju ljudi koji upravljaju knjižnicama — a intenzitet njihove primjene očito ovisi o svjetonazoru pojedinih uprava.
Zato od Knjižnica grada Zagreba tražimo odgovore:
- Zašto je dijete od devet godina moglo posuditi Heartstopper, koji katalog KGZ-a razvrstava kao građu 15+?
- Tko je dao odobrenje informatora koje zahtijeva članak 37. Pravila KGZ-a?
- Na koji je način pribavljeno dopuštenje roditelja?
- Postoje li upozorenja i dobne oznake za knjige koje sadrže teme seksualnosti?
- Koji je stručnjak procijenio razvojnu primjerenost toga sadržaja?
- Kako će KGZ ubuduće osigurati poštovanje dobne klasifikacije i roditeljskog dopuštenja?
- Tko preuzima odgovornost za propust?
Roditelj je prvi i najodgovorniji odgajatelj svojeg djeteta. Javna knjižnica mora poštovati njegovu odgovornost, vlastita pravila i razvojnu potrebu djeteta za zaštitom od sadržaja koji nadilaze njegovu dob i zrelost.
Prošla su vremena kada smo djecu mogli bezbrižno poslati samu u knjižnicu.
Roditelji, razgovarajte s djecom o knjigama koje uzimaju, pregledajte dječje odjele i provjerite koji im se sadržaji preporučuju. Ako ste u svojoj knjižnici primijetili izlaganje ili posudbu seksualiziranih i vrijednosno osjetljivih sadržaja djeci bez znanja roditelja, javite nam se.
KNJIŽNICA MORA PONOVNO POSTATI SIGURAN PROSTOR DJETINJSTVA!